Naslovnica
Direktivama (propisima) Europske unije uspostavljena je hijerarhija otpada.
Hijerarhija = stupnjevanje
Hijerarhijom otpada se određuje koji postupci se trebaju poduzimati kako bi se što više smanjila količina otpada koji se odlaže.
Hijerarhija otpada obuhvaća slijedeće postupke:
- prevenciju (sprječavanje) nastanka otpada;
- ponovnu uporabu otpada;
- recikliranje otpada;
- oporabu za druge svrhe, kao što je energija i
- odlaganje otpada.
Postupci s manjim rednim brojem su na vrhu hijerarhije i poželjniji su od onih s višim rednim brojem. Svi stvaratelji otpada trebaju težiti da se što više primjenjuju poželjniji postupci s vrha hijerarhije.
Osim hijerarhije otpada uveden je i model kružnog gospodarstva.
Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda.
Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.
U pogledu nastanka otpada, zemlje EU-a moraju poduzeti mjere kojima se:
- podržavaju održivi modeli proizvodnje i potrošnje;
- potiče dizajn, proizvodnja i uporaba proizvoda koji su učinkoviti u iskorištavanju resursa, trajni, mogu se popravljati, ponovno upotrebljavati i nadograđivati;
- ciljaju proizvodi koji sadržavaju ključne sirovine kako bi se spriječilo da ti proizvodi postanu otpad;
- potiče dostupnost rezervnih dijelova, uputa za uporabu, tehničkih informacija ili drugih sredstava koji omogućuju popravak i ponovnu uporabu proizvoda, a da se pritom ne ugrožava njihova kvaliteta i sigurnost;
- smanjuje nastanak otpada kao doprinos cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda da se globalni otpad od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini smanji za 50 % i da se smanji gubitak hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine;
- promiče smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima;
- smanjuje nastajanje morskog otpada.
Također se postavljaju novi ciljevi za recikliranje komunalnog otpada: do 2025. godine najmanje 55 % mase komunalnog otpada morat će se reciklirati.
Taj će se cilj povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine.
Zemlje EU-a moraju:
- do 1. siječnja 2025. uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava;
- osigurati da se biološki otpad do 31. prosinca 2023. sakuplja odvojeno ili reciklira na izvoru (na primjer, kompostiranjem).
Osiguravanje postavljenih ciljeva uvelike ovisi i o postupcima samih građana.
Postupci ponovne uporabe kojima građani pridonose sprećavanju nastanka otpada:
- obnova – povrat proizvoda u zadovoljavajuće radno stanje
- popravak – ispravak određene greške u proizvodu
- preprodaja – ponovna prodaja isluženog proizvoda ili njegovih dijelova
- ponovna proizvodnja – povrat proizvoda na početne specifikacije
- nadogradnja – nadogradnja proizvoda do postizanja boljih performansi u odnosu na početne.
Ponovna uporaba je mjera sprječavanja nastanka otpada koja se nalazi na prvom mjestu reda gospodarenja otpadom.
Koji proizvodi se mogu najlakše ponovno upotrijebiti?
- Tekstil, odjeća i obuća (sve vrste tekstila, odjeće i obuće);
- Električni i elektronički uređaji (hladnjaci, ledenice, pećnice, strojevi za pranje rublja i posuđa, televizori, električne grijalice, multimedijski uređaji i slično);
- Namještaj (ormari, kreveti, madraci, stolovi, stolice i slično);
- Roba široke potrošnje (tanjuri, pribor za jelo i posuđe, knjige, igračke, sportska oprema, bicikli, dječja oprema, kolica, umjetnički i ukrasni predmeti i slično);
- Građevinski materijal, automobilski dijelovi.
Zašto je korisna ponovna upotreba proizvoda?
Ponovnom upotrebom postiže se ušteda energije i sirovina. Istovremeno se smanjuje broj novih predmeta koje treba proizvesti. Smanjene su potrebe za odlaganjem i troškovi odlaganja. Korištenje jednog proizvoda za višekratnu upotrebu često je jeftinije od mnogo proizvoda za jednokratnu uporabu.
Ponovna uporaba proizvoda ili otpada ima pozitivne učinke na okoliš – sprječava onečišćenje vode, tla i zraka, štedi materijal i energiju i stvara uštede u kućanstvu. Osim očite ekološke perspektive, ponovna upotreba ima i svoju važnu gospodarsku te društvenu dimenziju.
Ponovna uporaba nekih predmeta gdje nema potrebe za većim popravcima, već samo čišćenjem, predstavlja zapravo aktivnost sprečavanja nastanka otpada.
Dobri primjeri ponovne upotrebe proizvoda:
Boce za vodu i druga pića – jedna staklena boca ili plastična boca za višekratnu opotrebu može zamijeniti veliki broj jednokratnih boca.
Platnene vrećice za kupovinu – dugotrajno zamjenjuju plastične ili papirnate vrećice, koje se koriste samo jednom.
Posuđe i pribor za jelo – pokušajte koristiti posuđe i pribor za jelo od prirodnih materijala, odnosno stakleno, keramičko, porculansko, metalno, drveno, pa čak i ono od tvrde plastike.
Platneni ubrusi – četveročlana obitelj koja koristi jedan papirnati ubrus ili salvetu pri svakom obroku odbaci oko 4300 papirnatih ubrusa ili salveta godišnje. Ta je ista obitelj za utrošen novac mogla kupiti 100 kvalitetnih kuhinjskih krpa ili ubrusa koje će moći koristiti godinama, uštedjeti novac, smanjiti količinu otpada te spasiti drveće.
Što učiniti s otpadom koji ne možemo ponovno upotrijebiti?
Ponekad ipak nije moguće sav otpad ponovno iskoristiti i potrebno ga je zbrinuti na drugi način. Tu dolazimo na 3. razinu hijerarhije otpada: recikliranje.
Reciklirati se može do 90 % otpada. To znači da samo jednu desetinu otpada koji se stvara u kućanstvu treba odložiti na deponije, a sve ostalo se može reciklirati. Za recikliranje otpada nužno je odvajanje otpada prema vrstama. Jedino tako se svaka vrsta materijala može obraditi odgovarajućim postupkom.
Kako razdvojiti i gdje odložiti pojedinu vrstu otpada pronađite na posebnoj stranici:
Vrste otpada i pravilno odlaganjeSadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Općine Pokupsko.
Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Kohezijskog fonda.